KULA KNEŽEVA DVORA

Kula Kneževa dvora nalazila se na jugoistočnom uglu Kneževa dvora i njegova je najveća i najvažnija kula. Kontrolirala je pristup s mora i vrata na gradskom zidu, koja su uz Vrata ribarnice bila jedina sa strane mora. U sačuvanim izvorima spominje se tek 1350. godine u vezi s popravcima, a 1366. godine u popisu stražarskih mjesta. Godina izgradnje nije poznata, a prema kroničarima potječe iz druge polovine 13. stoljeća. U 14. i 15. stoljeću na kuli se nalazio gradski sat sa zvonima. Tu su bila i zvona kojima su se najavljivale sjednice vijeća, a njima se služila i katedralna crkva pa se u sačuvanim izvorima ova kula bilježi i kao kula od zvona (turris campanaria).

U Kneževoj kuli čuvala se i municija za bombarde pa je 1432. godine donesena odluka da se izvrše popravci jer prokišnjava i uništava topovsko streljivo, a 1433. godine u njoj se radi boljeg čuvanja baruta i salitre gradi svod. Požar koji je izbio 1435. godine u oružarnici izazvao je velika oštećenja na kuli.

Godine 1441. barut se ponovno vraća u popravljenu kulu, što će 1463. godine uzrokovati katastrofalnu eksploziju koja je znatno oštetila Knežev dvor.

Kneževa kula, koja je zbog svog položaja bila od početka važna za obranu Dvora i grada, u kasnijem razdoblju gubi obrambenu funkciju te prostor kata kule dobiva rezidencijalnu namjenu u okviru Kneževa dvora.