KAZNENA KULA

Kaznena kula imala je važnu ulogu u fortifikacijskom sustavu luke. Smještena je na jugoistočnom uglu Velikoga arsenala. Kula je najvjerojatnije izgrađena u drugoj polovini 13. stoljeća, a prvi se put spominje u sačuvanim izvorima u vezi s popravcima 1350. godine, kada je određeno da se na njezinu kruništu izrade drvene ograde poput prsobrana te 1366. godine u popisu stražarskih mjesta. Bilježi se pod nazivom turris della pena, a ime je dobila po zatvorima koji su bili smješteni u prizemlju kule. Podzemnim je hodnikom bila izravno povezana s Kneževim dvorom.

Kula je 1420. godine povišena na razinu ostalih kula i u tom razdoblju dobiva topovske otvore. Uz sjeverni zid kule izgrađen je općinski fontik – skladište i tržnica žita, koji se spominje u Statutu iz 1272. godine i s kojom je bio povezan vratima. Ispred njega bio je trokutasti gat, izgrađen vjerojatno krajem 13. stoljeća, koji je štitio kulu od udara valova i na kojemu je bila bitva za vez brodova koji su pristajali uz fontik. Ostatci trokutastog gata otkriveni su 2003. godine za vrijeme sanacije urušene obale ispred arsenala.

Krajem 15. stoljeća fontik gubi svoju funkciju, a ulazna se vrata zazidavaju o čemu danas na istočnom pročelju kule svjedoči sačuvani šiljasti zazidani kameni luk. Tom prilikom ostavljen je manji prolaz, zasigurno za komunikaciju s arsenalom i Kneževim dvorom, koji je zatvoren 1869. godine pri izgradnji obale na tom mjestu, a danas su vidljivi ostatci vrha zazidanoga kamenog luka.

Godine 1619. na sjevernom uglu kule gradi se stražarnica s koje se motrilo na arsenal i luku. Na istočnom pročelju kule nalaze se dvije kamene alke za koje se dugo smatralo da su korištene za privez brodova, ali je kasnijim istraživanjima dokazano da su služile za pričvršćivanje lučkog lanca.