KALI SAGA

Kaljsko ribarstvo zauzima posebno mjesto u povijesti hrvatskoga pomorstva. Stanovnici Kali stoljećima su oblikovali svoj identitet u neraskidivoj vezi s morem, razvijajući znanja i vještine koje su ih već u 19. stoljeću izdvojile među najcjenjenije ribare na Jadranu. Njihova su putovanja s vremenom postajala sve dulja, a ribarski horizonti širi od lokalnih voda.

Početkom 20. stoljeća kaljski ribari uključuju se u veliku hrvatsku pomorsku migraciju te odlaze preko oceana, na obale Aljaske i Pacifika. Tamo rade na nekim od najzahtjevnijih ribolovnih flota svijeta, suočeni s teškim klimatskim uvjetima i opasnim morem. Izdržljivost, spretnost i sposobnost prilagodbe donijele su im izniman ugled, a ime Kali postalo je sinonim za pouzdanog i hrabrog ribara pacifičkih voda.

Povratak u zavičaj tijekom druge polovice 20. stoljeća označio je prijenos dragocjenog znanja i iskustva u lokalnu zajednicu. Kali se postupno razvijaju u jedno od najvažnijih središta hrvatskog ribarstva, osobito u primjeni suvremenih tehnika ulova. Sredinom 1990–ih započinje intenzivan razvoj uzgoja plavoperajne tune, u kojem kaljski ribari imaju ključnu ulogu. Iskustva stečena na Pacifiku, gdje je tuna bila jedna od glavnih ribolovnih vrsta, omogućila su postavljanje temelja današnje hrvatske tuna-industrije, prepoznate i na međunarodnoj razini.

Danas se Kali oslanjaju na spoj tradicije i inovacije. Ribolov ostaje snažan identitetski stup zajednice, dok se uzgoj tune razvija kao jedan od najvažnijih gospodarskih resursa otoka Ugljana. Unatoč modernizaciji, duh težačkog i ribarskog života ostaje duboko utkan u svakodnevicu mjesta – kao trajno sjećanje na generacije kaljskih ribara koje je more vodilo od Jadrana do Pacifika i natrag kući.