Sedam Kilometara Povijesti – Državni Arhiv u Zadru

Državni arhiv u Zadru jedna je od najstarijih baštinskih ustanova na Jadranu i ključna institucija za razumijevanje povijesti ovoga prostora. Njegovi korijeni sežu duboko u srednji vijek: već 1305. godine Zadarski statut propisuje način i mjesto čuvanja oporuka i isprava, dok se pojam „arhiv“ prvi put izrijekom spominje u Hrvatskoj 1390. godine, u oporuci zadarskog plemića Bartola Ciprijanova.

Kontinuitet organiziranog arhivskog djelovanja započinje 20. rujna 1624. godine, kada je odlukom generalnog providura Francesca Molina osnovan providurski arhiv. Taj se datum smatra rođendanom današnjeg Državnog arhiva u Zadru. Prvim arhivistom imenovan je Nikola Veglia, a već 1755. sastavljen je opsežan inventar providurskog arhiva – jedan od najstarijih takvih popisa u ovom dijelu Europe.

Danas Arhiv čuva više od 7.000 dužnih metara arhivskog gradiva te više od 800 fondova i zbirki, koji obuhvaćaju razdoblje od 12. stoljeća do suvremenosti. Kao memorijska institucija, on predstavlja nezaobilazno ishodište za istraživanje političke, društvene, gospodarske i kulturne povijesti Jadrana.

Posebno mjesto u arhivskim fondovima zauzima pomorska baština. Među najstarijim dokumentima nalaze se isprave o ribolovnim pravima na Molatu i Dugom otoku iz 1233. godine, odluke mletačkih duždeva o ponašanju pomoraca i ustroju posada, spisi bratovština ribara i pomoraca, kao i brojni propisi o pomorskom zdravstvu, školovanju kadeta i regulaciji ribolova tijekom 19. stoljeća.

Svjetski značajnu vrijednost imaju i kartografske cjeline, osobito pomorske karte i atlas specijalnih karata Jadrana, nastali kao rezultat prve sustavne hidrografske izmjere mora. Ove karte bilježe dubine, luke, morske struje i sidrišta te svjedoče o razvoju znanstvenog pristupa pomorstvu. U Arhivu se čuvaju i brzojavi o Bitci kod Visa 1866. godine, vozni redovi parobrodarskih društava, matične knjige otočnih zajednica te opsežna građa o razvoju pomorskih kompanija.

Unatoč brojnim izazovima – požarima, ratnim odvoženjima gradiva i razaranjima tijekom 19. i 20. stoljeća – Državni arhiv u Zadru ostao je trajno središte istraživanja pomorske povijesti hrvatskog Jadrana. Danas je aktivan partner u europskim projektima posvećenima zaštiti, digitalizaciji i interpretaciji kulturne baštine mora.