Tradicija i Kultura
Znanja
Zadar

Opisi i umjetnički prikazi luke

Jedan od najstarijih opisa kojeg je jedan stranac iznio o Zadru prilikom posjete gradu vezan je nažalost uz jednu od najtragičnijih godina u dugoj zadarskoj povijesti. Kroničar četvrte križarske vojne Geoffroy de Villehardouin prilikom križarske opsade Zadra 1202. godine pisao je o savršenim gradskim utvrdama, koje se bez Božje pomoći ne mogu osvojiti. Opisujući osvajanje grada, spomenuo je dobro izrađen lanac kojim se zatvarala luka, a kojeg su križari razbili kako bi ušli u luku i utaborili se nasuprot gradu, tako da je luka bila između njih i grada. Nakon ovog prvog, šturog opisa grada i luke uslijedio je čitav niz kraćih ili opširnijih opisa iz pera ranih hodočasnika.

Tijekom kasnog srednjeg vijeka hodočašćenje je bilo najomiljeniji oblik pobožnosti. U kršćanskoj Europi tog vremena ipak je najveću popularnost imao Jeruzalem, središte Svete Zemlje. Iako su putovanja na sveta mjesta bila zabilježena i u stoljećima prije križarskih pohoda, tek su u razdoblju od 1096. do 1291. intenzivirala. Zahvaljujući zaštiti koju su im pružali viteški redovi, hodočasnici su mogli slobodno izvršavati svoje pobožnosti sve do 1187. godine kad je Jeruzalem ponovno pao u ruke Arapa. Glavna sredstva putovanja europskih hodočasnika bili su brodovi, naročito od 12. stoljeća, kad je porasla moć pomorskih republika Đenove i Venecije. Upravo je Venecija bila polazna točka hodočasničkog putovanja iz Europe za Jeruzalem. Na tom putu nezaobilazna postaja bio je upravo Zadar.

Zadar se spominje u velikom broju hodočasničkih tekstova. U Zadru su se njihovi brodovi zadržavali ne samo radi opskrbe, nego su hodočasnici obavezno posjećivali crkvu Sv. Šimuna u kojoj se nalazi tijelo svetog Šimuna. Poklonstvo relikviji bilo je dio samog hodočašća što znači da je posjet Zadru bilo unaprijed planiran. Najstariji poznati i objavljeni hodočasnički izvještaj u kojem se spominje Zadar napisao je fra Šimun Šimunov Irac 1324. godine na latinskom jeziku. Osim što je spomenuo tijelo svetog Šimuna dao je i kratak opis šešira koje su nosile bogate Zadranke i naveo je i kako Zadru pripadaju brojni otoci kojih ima koliko i dana u godini.

Hodočasnici iz 15. stoljeća također su posjećivali Zadar i spominjali grad, ali i luku u svojim putopisima. Francuski hodočasnik Bertrandon de la Broquiere pisao je kako je Zadar s tri strane opkoljen morem i da ima dobru luku koja se zatvara jakim željeznim lancem. Ostali hodočasnici šturi su u opisu gradske luke, ali opisuju grad kao vrlo lijep, dobro opskrbljen i zaštićen, opasan zidinama i zatvoren morem sa svih strana. Osim grada hodočasnici su se divili i raznim običajima koje su imali prilike vidjeti u gradu. Ritter Konrad von Grunemberg iz Konstanza opisao je relikviju svetog Šimuna, ali i ostale relikvijare od kojih su neki sačuvati do danas. Opisao je jednu svadbenu povorku i crkveni obred koji se odvijao na slavenskom jeziku. Svećenik iz Milana Petar Casola prilikom posjete Zadru zamijetio je kako su neki hodočasnici s bolesnim nogama nakon što su se iskrcali iz galije teško hodali po kaldrmi zadarskih ulica. Dodatne probleme stvarala im je gužva koja se stvarala oko sarkofaga svetog Šimuna.

Odaberite dostupne medije
Klikni na slike za ulaz u luku i virtualni muzej
Ancona
Venecija
Ravenna
Trst
Rijeka
Dubrovnik
Split
Zadar